Izgleda da još ne znamo ni kako se epidemija razvija. Vlada, stožeraši i neki znanstvenici nas uvjeravaju da će epidemija uskoro početi stagnirati jer je usporen rast broja novooboljelih, ali dio stručne javnosti tvrdi da nema govora o stagnaciji epidemije jer stagnira samo broj testova koji je dosegao svoj dnevni maksimum. Kažu da nas najviše umrlih tek čeka, i to baš pred Božić.
Stagnaciju, stabilizaciju, usporavanje rasta stožer to spominje već danima, a danas idu i korak dalje.
''Ako uspoređujete naše s europskim mjerama, s blažim mjerama
postižemo, neću reći bolje, ali jednake, ako ne i bolje
rezultate'', rekao je ministar Vili Beroš.
Zbog ove, kako kaže, posve netočne izjave, opet
se otvorenim pismom Stožeru obratio znanstvenik Ivan
Đikić.
''Trebamo se uspoređivati s Češkom, Slovačkom, Slovenijom, mnogim drugim zemljama koje su uvele mjere, broj je rastao i sada značajno pada. To sam u pismu statistički i potvrdio'', izjavio je Đikić.
Izjave o stagnaciji i usporavanju Vlada temelji na podacima da od 28. listopada Hrvatska ne bilježi veliki tjedni skok. Drugim riječima, od tada se tjedni vrhunac kreće između 2500 i 3000 tisuće novozaraženih dnevno. No, znanstvenici, a i zdrav razum to tumače dosegnutim plafonom kapaciteta testiranja.
Broj pozitivnih testova u Hrvatskoj konstatno iznad 30 posto
''Kao što je notorno jednom rekao Donald Trump o Americi, da oni imaju puno zaraženih zato što jako puno testiraju. To je stvar koja se ovdje može upotrijebiti kao zrcalna slika, da nema puno zaraženih, zato što nema puno testova. Ali, to uopće nije dobro. To samo znači da bi trebalo više testirati kako bismo ulovili sve te ljude koji su inficirani, i kako bi se širenje toga virusa moglo adekvatno spriječiti'', kazao je virusni imunolog Luka Čičin-Šain.
Drugi je problem što je kod nas broj pozitivnih testova gotovo konstantno iznad 30 posto, dok je recimo, u New Yorku ponovno uveden lockdown nakon što je broj pozitivnih testova prešao pet posto.
U Njemačkoj, koja ima više nego duplo povoljniju situaciju na snazi je lockdown light, od danas i nova mjera da se mladi smiju družiti samo s jednim prijateljem, a obitelji posjećivati ljudi iz samo jednog kućanstva. Čak i švedski premijer, čiji proljetni primjer ove jeseni očito slijedimo, u dramatičnoj objavi naciji danas ograničava okupljanja s 300 na svega osmero.
''Ja bih jako rado da i naš premijer smogne snage i obrati se javnosti s točnim brojevima, i predviđanjima što će se dogoditi u sljedeća dva tjedna, jer ovo što je švedski premijer rekao za Švedsku, na temelju njihovih mjera, je uistinu zabrinjavajuće'', komentirao je Đikić.
Broj umrlih daleko je od stagnacije o kojoj Vlada govori
Ni stručnjaci iz Vladina Znanstvenog savjeta situaciju ne promatraju kroz ružičaste naočale.
''Dva važna pokazatelja - broja ljudi koji su hospitalizirani te
onih kojima je potreban respirator - su i dalje u porastu i njih
trebamo gledati u odlučivanju kako dalje'', rekao je član Vladina
Znanstvenog savjeta Ozren Polašek.
A broj umrlih daleko je od stagnacije o kojoj
Vlada govori. U listopadu je svega dvaput bilo više od 20
umrlih dnevno, da bi u posljednja dva tjedna umrlo
gotovo 500 osoba, jednako koliko i od početka
pandemije.
U prosjeku su danas jedino Češka, Belgija, Mađarska i Slovenija gore od Hrvatske. Ivanu Đikiću su sa podsmijehom odgovarali kada je govorio da će do kraja studenog biti 1500 umrlih, a ta bi brojka mogla biti i premašena i ranije, prosinac još i gori.
''Zato apeliram, dajte barem danas zatvorite noćne klubove i
barove, znamo da su oni veliki izvor širenja, to neće oštetiti
ekonomiju, to neće dovesti do lockdowna, to nije policijski sat.
Gospodine Plenkoviću i gospodine Božinoviću, to je vaša obaveza,
to možete učiniti jednim potpisom'', upozorio je
Đikić.
Ne bi trebalo čuditi da na ovakav apel, kao i ranije, Vlada
samo odmahne rukom.
