Isplatu je u srijedu zatražila Europska komisija koja je tijekom istrage utvrdila kako je taj iznos razlika u naknadama za ekploataciju ugljikovodika koju je plaćao Mol i koju su plaćale ostale kompanije. Ostaje nejasno je li riječ o naknadama za eksploataciju nafte ili plina. Rezultati istrage objavljeni su na internetskim stranicama Europske komisije, piše Poslovni dnevnik.
Cijeli zaplet započinje još 2005. kada je Mol s mađarskom vladom sklopio sporazum prema kojem naknade za iskorištavanje ugljikovodika za tu naftnu kompaniju ostaju nepromijenjene do 2020. na većini nalazišta. No početkom 2008. došlo je do izmjena mađarskog Zakona o rudarstvu, kojima su znatno povećane naknade za iskorištavanje, ali je Mol i dalje plaćao niže naknade, definirane sporazumom iz 2005. godine.
Europska je komisija u siječnju prošle godine započela detaljnu istragu ovoga slučaja te utvrdila da je Mol imao znatnu financijsku prednost u odnosu na konkurenciju koja se ne može odobriti u sklopu pravila o državnoj pomoći Europske unije.
"Istraga je dokazala da se Mol okoristio financijskom prednošću, plaćajući niže naknade od svojih konkurenata. Riječ je o jasno diskriminatornoj pomoći koja nije dopuštena pravilima Europske unije", rekao je potpredsjednik EK i povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia.
Komisija je od mađarske vlade zatražila da od Mola nadoknadi razliku u plaćenim naknadama. Mađarske su vlasti izračunale da bi Mol trebao vratiti više od 30 milijardi forinti, odnosno 112 milijuna eura.
Prethodni članak:
arti-201005210694006
