Đuro Kokša bio je pomoćni zagrebački biskup, pisac i kolekcionar umjetnina. Dugogodišnji rektor Papinskog hrvatskog zavoda u Rimu, ali i savjetnik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića.
"On je rekao da nije sakupljač, da su to debela gospoda da se on siromah rodio i siromah će umrijeti. Međutim takav je siromah uspio donijeti jedno ime kao što je Bartolomeo Špengler kojeg do sad nismo imali priliku imati u baštini", kazala je povjesničarka umjetnosti Sanja Cvetnić.
I nije to ime jedino, samo među starim majstorima još je šest imena poput Restua koje Hrvatska do sad nije imala. U zemlji bez kraljevske obitelji Strossmayerova i ova Kokšina zbirka imaju, kažu stručnjaci, iznimnu važnost.
"Bio je u Rimu u središtu sakupljačke aktivnosti pa ga je to valjda ohrabrilo da krene jer kad si u Rimu ponašaj se kao rimljanin. Ali nije imao ideju sebi nego za Hrvatsku oformiti nešto", govori Cvetnić.
Zbirka obuhvaća još brojne suvremene strane umjetnike. Sve je to kada se vraćao iz Italije preselio ovamo. Nešto je kupovao sam, dio donacijama, dio su bili darovi, ali volio se mijenjati.
"Radilo se o krsti Hegedušiću koji je u muzeju u Đurđevcu završio kao Lackovićeva zbirka, često se mijenjao s drugima ne bi li dobio nešto bolje. Bio je dobar pregovarač znao je i natjerati ljude da mu poklanjaju", govori kustosica izložbe Danijela Markotić.
Kokša nije skupljao samo slike sa sakralnom tematikom, zapravo je, kažu, bio vrstan poznavatelj umjetnosti.
"Ako se radi o hrvatskoj umjetnosti tu je Mihanović, Medović, 10 tak skulptura Ivana Meštrovića, pa imate Jordana, Reislera, priču sve do Murtića", dodaje Markotić.
Cijela njegova zbirka do sada još nije potpuno popisana . Došlo se do 1308 slika i skulptura i više od 30 000 knjiga. No nije često izlagana, posljednji put krajem 80 tih - nakon toga je nitko nije vidio zbog čega su se oko Kokšine zbirke počele plesti intrige. Sumnjalo se u crkvu, koja je preuzela zbirku, i da je nešto nestalo.
"Uvijek imamo u uredu za kulturu problema s depoima. Deponirane su u nekoliko depoa i zbog toga se stvorila ta fama. sada kada je kompletiramo lagano se primjećuje da nije ništa nestalo, nego su složene u različitim kompletima i mapama", kazao je predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije Vlado Mikšić.
Njeno popisivanje još nije završeno, no dvjestotinjak slika i skulptura iz Kokšine zbirke javnosti će biti dostupne od 13. prosinca sve do ožujka. A na proljeće opet se vraćaju u crkvene depoe.
