Samo četiri posto stanovništva Hrvatske ima pristup internetu

Informatizacija i internetizacija uskoro će postati temeljni uvjet poslovanja svake tvrtke.

31.10.2000.
21:38
VOYO logo


Internet postaje ključni poslovni medij postindustrijskog, digitalnog društva, smatra direktor Microsofta Hrvatska Goran Radman, jer rješava uvjet svakog budućeg poslovanja, a to je brzina izlaska na tržište i prilagodbe potrebama kupaca. Zahvaljujući internetu, svaki posao je potencijalno globalni, a kapital opće raspoloživ, smatra Radman. On drži kako je internet već proživio dvije svoje faze, u kojima je osigurao prisustvo tvrtki na svjetskoj pozornici i pružanje informacije o njihovim proizvodima i uslugama.

Sada predstoji faza u kojoj će internet postati medij ponude kapitala. "Tko ne bude na internetu, neće postojati. Internet je novo okruženje u kojemu poduzeće živi i posluje", smatra Radman. Po njegovu mišljenju, proces internetizacije Hrvatske treba potaknuti država, obrazujući kadrova koji će Hrvatsku povesti onkraj "digitalne razdjelnice", među informatički razvijene zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Damir Sabol, direktor Iskon Interneta, najvećeg hrvatskog privatnog internet providera (tvrtke za davanje usluga pristupa i korištenja interneta) istaknuo je nekoliko prednosti korištenja interneta u poslovne svrhe. To su korištenje elektoničke pošte (e-maila) zbog poboljšanja komunikacije unutar i između poduzeća te WEB-a, koji postaje nezamjenjiv kod predstavljanja tvrtke kupcima njenih proizvoda i poslovnim partnerima. Uz to, internet ubzava protok informacija, ruši fizičke granice i ne ograničava posao vremenski, jer zainteresirani mogu doći do podataka 24 sata dnevno, istaknuo je Sabol.

Radman je iznio i podatak da se u Hrvatskoj se trenutno koristi oko 450 tisuća osobnih računala. Svake godine uveze se i proda oko 54 tisuće računala, a oko 4 posto stanovništva ima pristup internetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj sličnim, tranzicijski zemljama, postotak korištenja interneta je znatno veći. Primjerice, u Mađarskoj i Rumunjskoj doseže 20 posto. Dok u Hrvatskoj djeluju 4 internet providera (tvrtke koje se bave uslugama pristupa i korištenja interneta u privatne i poslovne svrhe), u Albaniji ih je 24, a u Bosni i Hecegovini 37.

Želeći ilustrirati snagu informatičke industrije, Radman je usporedio 24 milijarde dolara godišnjih prihoda Microsofta, što je četiri milijarde USD više od prošlogodišnjeg bruto nacionalnog proizvoda u Hrvatskoj. To znači da je zaposlenik Microsofta 50 puta produktivniji od hrvatskog radnika, rekao je Radman, ističući nezadovoljstvo činjenicom da u Ministarstvu gospodarstva nema sektora za softversku djelatnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
FNC17
Gledaj uživo 1.lipnja
VOYO logo