PRISTOJNO MJESTO ZA ŽIVOT / Dan nakon prosvjeda za Srbiju ne dolazi sunce: Za promjene je potrebno vrijeme, ali ima li ga Srbija?

Prosvjedovalo se i treću subotu zaredom u Beogradu protiv Aleksandra Vučića. Na ulice je izišlo između 35.000 i 40.000 građa

23.12.2018.
18:46
VOYO logo

Povod prosvjedima je napad na čelnika ljevice Srbije Borka Stefanovića u Kruševcu, nerazjašnjeno ubojstvo političara Olivera Ivanovića, ali i nesloboda medija te kako ističu prosvjednici - diktatura Aleksandra Vučića.

''Vučiću, lopove'' – čuje se na ulici. Ovo je poruka aktualnoj srbijanskoj vlasti. Kolona ljudi na beogradskim ulicama izražava svoje nezadovoljstvo jer, kažu, to nije Srbija kakvu žele. Posljedice su vidljive.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Naši ljudi bježe. Tijekom protekle dvije godine je otišlo 800 liječnika. Znate li koja je to cifra za zemlju kao što je Srbija'', pita jedan od prosvjednika.

No popularnost takvoj politici raste što nije čudno kada ona prema broju zaposlenih u javnim službama upravlja životima više od 700.000 ljudi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Nisam siguran kakva je situacija ovdje da bilo gdje vodi. Opozicija rascjepkana, pozicija nikada jača u postocima, nažalost'', primjećuje drugi prosvjednik.

Oporba, većina čijih članova je promijenila desetak stranaka i isto toliko mišljenja, pokušava homogenizirati građane. Već treći put ih izvodi na ulice Beograda. Nastoje okupiti kritičnu masu, no pravo je pitanje ima li je u Srbiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nebojša Zelenović iz Saveza za Srbiju upozorava: ''Aleksandar Vučić je srušio sve temelje političkog institucionalnog života i mi se borimo protiv toga. Mi želimo pokazati da Srbija može biti pristojno mjesto za život, da Srbija zaslužuje normalne institucije i da zaslužuje priliku da se razvija kao i sve druge države''.

Mjesto za promjene jesu izbori, a ne ulica. Iako je Srbija imala i drugačijih primjera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srbija je u svojoj povijesti imala četiri velika prosvjeda koji su ostali upamćeni. Od novijih svakako je onaj 9. ožujka 1991. koji je organizirao Vuk Drašković i 5. listopada 2000. kada je srušen Slobodan Miliošević. Ovo je daleko od takvih prosvjeda, ali jasno ukazuje na nezadovoljstvo vlašću Aleksandra Vučića.

Dan nakon prosvjeda, za Srbiju ne dolazi sunce. Nadežda Gaće, urednica Novog magazina, smatra: ''Da političke elite nisu tako loše, agresivne i tvrde, niti mediji ne bi takvi bili''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako onda do promjena? Vuk Jeremić, predsjednik Narodne stranke, kaže: ''Ja se bojim da do pravih promjena neće moći doći dok god je Aleksandar Vučić na vlasti u Srbiji. A da će posljednja faza Vučićeve vladavine nažalost ličiti na odnosno ne biti bitno različita od Miloševićeve''.

Bez obzira na učinkovitost prosvjeda za oporbu je kratkoročno srbijanski scenarij jasan. Vučićevo priznanje Kosova i prijevremeni parlamentarni izbori u neregularnom ozračju. Kako kaže Jeremić: ''Opozicija na njima neće sudjelovati i svaki izbori bez opozicije neće donijeti legitimne rezultate''.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srbija za promjene treba vrijeme, pravo je pitanje ima li ga društvo u kojem temeljite promjene kasne desetljećima.

FNC17
Gledaj uživo 1.lipnja
VOYO logo