Ekskluzivna istraga: Kako su slovenski detektivi pokušali uhoditi hrvatske političare zbog Ine
Analiza koju su prikupili istražitelji za potrebe mađarskog MOL-a
Prema podacima dostupnim redakciji Telegrama, ne može se isključiti mogućnost da su akciju skupljanja informacija o hrvatskim političarima i poslovnim ljudima koji su ključni za određivanje strategije u sukobu između hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a oko Ine, diskretno usmjeravale i nadzirale mađarske sigurnosne službe.
Dosad se procjenjivalo da je afera s prikupljanjem podataka o bivšoj šefici diplomacije Vesni Pusić, bivšem ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku, dvojici članova Uprave Ine, Ivanu Krešiću te Davoru Mayeru, i privatnom konzultantu Jasminku Umičeviću, tek stanovita privatna akcija u organizaciji krugova bliskih vrhu mađarskog MOL-a.
“Od početka sukoba oko Ine, pogotovo nakon uhićenja Ive Sanadera, istrage i suđenja te početka arbitražnog procesa između Hrvatske i MOL-a znalo se da mađarske sigurnosne službe daju podršku MOL-u”, kaže dobro upućeni sugovornik Telegrama.
Podaci o osoba su prikupljani na legalan način, a slovenski istražitelji, koje je u Hrvatskoj razotkrila SOA, jako su pazili da ne krše zakone RH. A ništa važno nisu uspjeli saznati
Mađarska država, odmah nakon pokretanja istrage protiv Sanadera zbog prepuštanja upravljačkih prava MOL-u i uzimanja mita u iznosu od 10 milijuna eura od Zsolta Hernadija, odbila je zahtjev DORH-a za njegovim saslušanjem. Procijenili su da bi ispitivanje Hernadija ugrozilo mađarsku nacionalnu sigurnost.
Mađarska ima dvije civilne sigurnosne službe. Obavještajnu, Információs Hivatal (IH), i kontraobavještajnu, Alkotmányvédelmi Hivatal (AH). Ova prva, Információs Hivatal, bavi se prikupljanjem podataka važnih za mađarsku nacionalnu sigurnost u inozemstvu. Prijepori s hrvatskom Vladom oko Ine predmet su njihovih intenzivnih obavještajnih aktivnosti.
Logistika SOA-e
“U tom kontekstu hrvatska je Vlada, još prije tri godine, zatražila od Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih službi operativne smjernice djelovanja SOA-e kako bi se zaštitili interesi RH-a i podupro arbitražni proces”, objašnjava Telegramov izvor.
Zbog interesa nacionalne sigurnosti i same arbitraže nisu poznati svi detalji djelovanja SOA-e. No, dio njihovih diskretnih akcija bilo je i razotkrivanje nadzora Pusić, Vrdoljaka, Krešića, Meyera i Umičevića. Zasad ne postoji konkretni dokaz da je mađarski MOL ili bilo tko od njihovih ljudi izravno kontaktirao privatne detektivske tvrtke.
Prvi trag angažiranja privatnih istražitelja otkriven je u susjednoj Sloveniji, doznaje Telegram. Jednu od tamošnjih privatnih tvrtki, sasvim legalno, kontaktirali su strani klijenti i zatražili pomoć oko prikupljanja podataka poslovne prirode za niz hrvatskih državljana, tzv. business intelligence.
Prema objavljenim e-mailovima u jednoj dnevnoj novini, privatni istražitelji su se trebali koncentrirati na podatke koji bi mogli otkriti kako će ti ključni ljudi formirati stavove hrvatske strane u arbitraži. “Dio podataka koje su tražili, primjerice, o Robertu Ježiću, glavnom svjedoku optužbe u slučaju Ina-MOL, bili su dostupni iz javnih izvora. Inače, sve što je napisano u objavljenim dokumentima nije visoke kvalitete”, pojašnjava jedan od stručnjaka iz područja poslovne sigurnosti.
Suočenje s agentima
Upitan za cijenu koju su mogli platiti naručitelji nije mogao sa sigurnošću procijeniti. “Teško je reći. Moglo je sve to stajati u rasponu od 5 do 100 tisuća eura. Ne vidim neku stratešku vrijednost u objavljenim podacima i ne vidim kako je sve to moglo pomoći Mađarima u arbitraži”, kaže.
Pripadnici SOA-e, spominje se u krugovima upoznatim s događajima, pristupili su zaposlenicima privatne slovenske detektivske tvrtke dok su bili u Hrvatskoj, i podrobno ih ispitali oko njihova djelovanja. Kako smo razumjeli, nakon ispitivanja nije bilo dokaza da su kršili zakone RH-a, inače bi bili procesuirani. “Privatni istražitelji iz Slovenije jako su pazili što i kako rade. Podaci su prikupljani iz javnih baza podataka (primjerice, poslovne bilance supruga Vesne Pusić ili tvrtke Jasminka Umičevića), a ne postoji ni zakon koji priječi fotografiranje njihovih stambenih objekata s ulice”, pojašnjava Telegramov sugovornik.
“Privatni podaci, koji neku od tih osoba prikazuju u negativnom kontekstu, u domeni su uličnog trača ili rasprava na društvenim mrežama. Na koji način bi tako nešto moglo suštinski utjecati na formiranje stavova RH-a u arbitraži?”, tvrdi Telegramov sugovornik.
Hrvatska SOA je odmah nakon otkrivanja skupine slovenskih istražitelja, koji su u podnajam uzeli i detektivsku tvrtku iz Osijeka, izvijestila državni vrh. Bivši ministar Ivan Vrdoljak u nekoliko je navrata takve postupke mađarske strane nazvao “prljavim igrama” koje su trebale pojačati pritisak na hrvatsku stranu.
‘Konzultant MOL-a u vrhu vlasti’
Nakon formiranja desne koalicijske Vlade Božo Petrov, po prilici, je definirao pristup problemu pregovora s MOL-om na istoj paradigmi kao i bivši ministar Vrdoljak. Most se, bez kojeg HDZ i Karamarko ne mogu donositi ključne političke odluke, zauzima za nastavak arbitraže i zaštitu hrvatskih interesa kroz redefiniranje poslovne i razvojne strategije Ine. Dakle, traže se nova ulaganja u rafinerije, zadržavanje radnika i bolje pozicioniranje Ine unutar MOL-a.
“Vodstvo HDZ-a odlučilo je, pod utjecajem savjetnika Joze Petrovića, lobista i konzultanata MOL-a, zauzeti pomirljiviji stav prema Mađarima”, kaže izvor Telegrama. Potvrdio je to Tomislav Karamarko prošlog ljeta, kada se u Zagrebu, u centrali HDZ-a, susreo s mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Péterom Szijjártóm.
Nakon tog sastanaka šef HDZ-a se našao u problemu: izložen je kritikama predstavnika Vlade da se oko Ine, u kontekstu skorih parlamentarnih izbora, dogovara s pozicija koje su suprotne nacionalnim interesima. Karamarko je odgovorio da s mađarskim ministrom uopće nije razgovarao o sporu s RH oko Ine. Uskoro ga je demantiralo priopćenje mađarskog ministarstva vanjskih poslova gdje je detaljno obrazložen njihov stav oko spora u Ini i dijalog koji se o tome vodio s Karamarkom.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama od 9. travnja