Zvuči obećavajuće. "Novi softver pomaže u otkrivanju nadzora koji provode državni organi", prenosi organizacija za ljudska prava Amnesty International. Skupa s drugim sličnim organizacijama ona je na internet na besplatno korištenje postavila program Detekt. Amnesty tvrdi da ovaj program upozorava korisnika računala kada se računalo nađe na meti nadzora. "Na taj način se borci za ljudska prava i novinari mogu zaštititi i spriječiti da vlade uz pomoć špijunskog programa koriste prikupljene informacije kako bi ljude samovoljno privodile, protuzakonito zatvarale ili čak mučile", stoji u priopćenju za medije, piše Deutsche Welle.
Stručnjaci sumnjaju u to. Christian Lueg, glasnogovornik tvrtke G-Data, koja se bavi sigurnošću informatičke tehnologije, ukazuje na brojne slabe točke programa Detekt. Tehnika koju koristi ovaj program, potraga za određenim nizovima znakova, doista je efikasna.
"Međutim, kada programeri špijunskog softvera promijene ove nizove znakova, onda ta tehnika više ne funkcionira", tvrdi Lueg.
Osim toga Detekt pretražuje samo memoriju kompjutora i može signalizirati opasnost samo onda kada je računalo već inficirano - a i to u samo određenom broju slučajeva.
"Ovaj softver otkriva samo sedam tipova špijunskih programa. Mi smo samo u prvih šest mjeseci 2014. registrirali oko 1,8 milijuna štetnih programa."
Amnesty tvrdi da je novost koju nudi Detekt to što ovaj skener može prepoznati i dva komercijalna špijunska programa koje koriste brojne autoritarne vlade.
Varljivi osjećaj sigurnosti
Sandro Gaycken, informatički stručnjak sa Slobodnog sveučilišta Berlin, sumnja da se uz pomoć bilo kojeg programa itko može zaštititi od špijuniranja koje provodi država. Za njega je sporan i sam koncept takve zaštite: "Razvija se zaštitni softver uz 'pogled u retrovizor'. Dakle, na osnovi softverskih napada koji su već izvedeni u nedavnoj prošlosti. Nažalost, postoje stotine tisuća načina na koje se može napraviti neki štetni program."
Ukoliko neki sigurnosni softver uspješno blokira napade, onda druga strana odmah razvija novu varijantu koja će zaobići prepreke - a na raspolaganju za to vladinim programerima stoje često milijuni eura. To je neravnopravna utrka, smatra Gaycken: "Kad nekoliko aktivista načini neki zaštitni program to, ako je dobro urađeno, štiti od napada možda tjedan ili dva tjedna."
Gaycken vjeruje da je, pod ovim okolnostima, čak opasno s interneta skinuti program Detekt, jer takav korisnik u autoritarnim državama na taj način odmah upada u oči. Osim toga, ovaj program pruža varljiv osjećaj sigurnosti. "Ljudi vjeruju, slušajući divnu priču Amnesty Internationala, da sada mogu koordinirati svoje političke akcije", kaže ovaj nekadašnji haker, "ali u stvarnosti režim kontrolira cijelu mrežu i pušta ljude da vjeruju kako su sigurni kako bi ih sve identificirao."
Nema čarobnog štapića
O svemu tome se u Amnesty Internationalu vodilo računa, kaže Tanya O'Carroll, koja je u sjedištu ove organizacije u Londonu zadužena za područje "tehnologije i ljudska prava".
"Kada smo obavijestili javnost o programu Detekt, bilo nam je vrlo važno upozoriti aktiviste da ovaj program nije čarobni štapić nego samo jedan alat, te da eksponencijalnom brzinom rastu prijetnje kojima smo danas izloženi zbog nadzora i praćenja koje provodi država." Ona dodaje da u najboljem slučaju Detekt može otkriti nove slučajeve osoba koje su pod nadzorom. "Ali čak i ako ovaj program ne otkrije ništa, ne znači da niste pod nadzorom i da ste izvan opasnosti."
Na stranici Amnesty Internationala ipak piše kako je riječ o "teškom udarcu za vlade", a tek na stranici na kojoj se program Detekt može skinuti s interneta stoji upozorenje o onome o čemu govori O'Carroll.
Kombinirati razne mjere zaštite
Arne Schönbohm, predsjednik "Vijeća sigurnosti cyber-zajednice Njemačke", u programu Detekt vidi samo pokušaj organizacije Amnesty International da skrene pozornost javnosti na problem prisluškivanja novinara i oporbenjaka. "Sam program neće pomoći protiv toga", vjeruje Schönbohm. "Ukazuje se na ovu temu, ali se ne pomaže puno onima koji su doista pogođeni jer im se ne kaže kako da se zaštite." On zagovara da hakeri i tvrtke nastave s razvojem anonimne, alternativne internet-mreže, takozvanog "darkneta".
U ovom trenutku nema pouzdane zaštite za one koji koriste internet, ukazuje Schönbohm: "Ako netko želi nekoga pratiti i špijunirati, on to i može." Oporbenjaci mogu otežati posao obavještajnim službama ako kombiniraju razne mjere tako što koriste određene kanale komunikacije, ako šifriraju podatke i stalno mijenjaju svoju IP-adresu. Možda u određenim slučajevima obavještajcima na taj način praćenje postane toliko komplicirano da odustanu od toga. Za slučajeve u kojima to nije dovoljno, Schönbohm ima jednostavan savjet: "Ako doista s nekim želite razgovarati o povjerljivim stvarima, onda idite u zajedničku šetnju na neko mjesto gdje imate dobar pregled okoline."
