Papirnata izdanja u Francuskoj i Luksemburgu imaju snižene stope PDV-a od 5,5 odnosno 3 posto. No njihova odluka da istu stopu primijene i na elektroničke knjige kršenje je europske direktive o PDV-u, odlučio je ECJ, u presudi objavljenoj 4. ožujka.
Ministri kulture Francuske, Njemačke, Poljske i Italije (ne i Luksemburga) zatražili su od Europske komisije 19. ožujka da revidira propise o PDV-u kako bi mogli ujednačiti porezne stope za sve knjige, neovisno o obliku u kojem su objavljene.
"Tražimo od Europske komisije da bez odgode predloži promjenu europskih propisa kako bi se omogućile snižene stope PDV-a za sve knjige, bilo tiskane ili elektroničke", zatražili su ministri. Luksemburg nije potpisao tu izjavu, ali dijeli njihovo stajalište.
"Ne možemo govoriti samo o elektroničkim knjigama, cijeli sustav PDV-a treba reformirati", rekao je jedan stručnjak u Bruxellesu.
Europska komisija već razmatra širu reformu. Vanessa Mock, glasnogovornica EK za poreze, kazala je da se "Komisija namjerava pozabaviti tim pitanjem u sklopu šire reforme sustava PDV-a koja se upravo priprema. Nadamo se da ćemo moći iznijeti više pojedinosti o tome iduće godine."
Takve kontroverzne porezne reforme spadaju među najteže reforme na europskoj razini jer ih moraju podržati sve države članice. Presuda ECJ-a za sada se mora poštivati. PDV na elektroničke knjige u Francuskoj mora se vratiti na 20 posto od iduće godine, rekao je europski povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.
Snižene stope PDV-a u Europi sporno su pitanje. Online mediji, elektroničke knjige i čak konjički klubovi u Francuskoj imaju niže stope PDV-a koje ECJ smatra nezakonitima.
Europska direktiva o PDV-u jasno definira sektore koji mogu imati snižene stope PDV-a, poput distribucije vode, karata za kulturne i sportske događaje, spa tretmana i pogrebnih usluga.
"No problem je u tome što različite države imaju različite zahtjeve u pogledu sniženih poreznih stopa", rekao je jedan stručnjak.
Različite države žele niže stope PDV-a u različitim sektorima. Tijekom zadnje revizije PDV-a 2009., Grčka je tražila porezne olakšice za poljoprivredne strojeve, a Belgija za gradnju škola. Primjena tih sniženih stopa razlikuje se također od države do države. U Bugarskoj, jedine tvrtke koje imaju snižene stope PDV-a dopuštene europskim propisima su hoteli. Luksemburg i Malta ih primjenjuju za noćne klubove.
Države članice, koje u velikom broju podržavaju reformu, smatraju da pravila o primjeni sniženih stopa PDV-a trebaju biti fleksibilnija u slučajevima u kojima ne postoji problem poreznog nadmetanja između država.
"Mnoge države članice smatraju da snižene stopa PDV-a u nekim sektorima nemaju utjecaja na unutarnje tržište", rekao je jedan stručnjak. To primjerice vrijedi za usluge čišćenja ili frizerske usluge koje je teško koristiti iz neke druge članice EU-a kako bi se iskoristio niži PDV.
No u digitalnom sektoru teže je dokazati da ne postoji tržišno natjecanje.
"Francuska je smanjivši PDV za elektroničke knjige potučena na vlastitom terenu, jer su se nadali da će preuzeti dio tržišnog udjela drugih država članica, ali Luksemburg je uveo još nižu stopu", rekao je jedan stručnjak.
Amazon je zbog toga uspostavio svoje europsko središte u Luksemburgu. No, od siječnja 2015. PDV se plaća u zemlji kupca, a ne prodavača.
Pregovori o reformi sustava PDV-a vjerojatno će dugo trajati prije nego sve strane budu zadovoljne, budući da takve izmjene moraju jednoglasno usvojiti sve države članice. Za digitalna izdanja tako će najvjerojatnije još jako dugo vrijediti normalne stope PDV-a, piše EurActiv.
